Wellness Institute

Dobrodošli

 

Svetska zdravstvena organizacija

 Sporazum o dvogodišnjoj saradnji izmedju Ministarstva zdravlja Republike Srbije i Regionalne evropske kancelarije Svetske Zdravstvene organizacije za 2010-2011 Ugovor je potpisan od strane ministra zdravlja prof.dr. Tomice Milosavljevića i deo je srednjoročnog okvira za saradnju Regionalne kancelarije SZO i vlade za period od 6 godina 2003-2012, što odgovara periodu koji pokriva srednjoročni strateški plan SZO (MTSP 2008-2012) Dokument je organizovan na sledeći način: 1. Prvi deo definiše srednjoročne prioritete i ciljeve za saradnju za period od 6 godina (2008-2013), koji se trebaju postići zajedničkim naporima vlade i SZO. 2. Drugi deo se fokusira na dvogodišnji program 2010-2011 3. Treći deo se odnosi na budzet. Prvi deo-srednjoročni prioriteti saradnje za period 2008-2013. Prioritet 1- Kontrola nezaraznih bolesti i prevencija faktora rizika Cilj 1. Ojačati i implementovati strategiju za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti u Srbiji, kroz primarnu zdravstvenu zaštitu sa mogućnošću praćenja sprovodjenja plana; Cilj 2. Unapredjenje nacionalnog programa za kontrolu raka grlića materice; Cilj 3. Prevencija nezaraznih bolesti ishranom kroz razvoj novih protokola i smernica i njena primena u zdravstvu; Cilj 4. Kontrola i oporezivanje duvana u skladu sa zahtevima; Cilj 5. Sprovodjenje nacionalne strategije za mentalno zdravlje sa fokusom na obrazovanje i obuku zaposlenih u zdravstvenim ustanovama; Prioritet 2-Unapredjenje glavnih funkcija državnog sistema zdravstvene zaštite Cilj 1. Poboljšanje nacionalnih kapaciteta za obuku, planiranje i upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu; Cilj 2. Unapredjenje veština i znanja zaposlenih o duševnom zdravlju u ustanovama za mentalno zdravlje dece, odraslih i starih; Cilj 3. Upravljanje politikom finansiranja zdravstva i podsticaj za poboljšanje preformansi; Cilj 4. Upotreba statističkih i drugih podataka za praćenje, i podsticanje nacionalnog zdravstvenog informacionog sistema; Cilj 5. Implementacija nacionalne strategije za prevenciju i kontrolu malignih oboljenja; Cilj 6. Jačanje nacionalnih kapaciteta za uvodjenje i ažuriranje zdravstvenih tehnologija kao što su : nacionalna bezbednost krvi, transplantacije tkiva i organa, nacionalna politika i pristup odgovarajućih farmaceutskih proizvoda, kao i poboljšanje bezbednosti pacijenata; Prioritet 3.Poboljšavanje socio-ekonomskih determinanti i izbegavanje nejednakosti medju ljudima. Cilj je rešavanje socijalno-ekonomskih problema lica sa specijalnim potrebama, posebno onih koji žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, jačanje nacionalnih kapaciteta i univerzalni pristup lecenju i prevenciji HIV i TBC epidemije. Prioritet 4. Odgovor zdravstvenog sistema na izazove i ekološke krize u okruženju Cilj 1. Jačanje kapaciteta za upravljanje zdravstvenim krizama, uključujući prirodne i ljudski izazvane katastrofe, kao i zarazne bolesti; Cilj 2. Jačanje zdravstvenog sistema u cilju kontrole rizika i sprečavanja opasnosti. Cilj 3. Implementacija medjunarodnih zdravstvenih propisa, uvodjenje novih proizvoda i tehnologija, lekova i dijagnostičkih materijala u cilju suzbijanja pandemija; Drugi deo-Sporazum o dvogodišnjoj saradnji 2010-2011 Prioriteti i očekivanja: Prioritet 1. Kontrola nezaraznih bolesti i prevencija faktora rizika Cilj 1. Implementacija strategije za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti kroz prevenciju i kontrolu zajedničkih faktora kao što su neodgovarajuća ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, konzumiranje alkohola i duvana; Cilj 2. Implementacija nacionalne strategije za duševno zdravlje i i sprečavanje deinstitucionalizacije mentalno hendikepirane populacije; Prioritet 2. Jačanje osnovnih funkcija državnog zdravstvenog sistema Cilj je jačanje nacionalnih kapaciteta za obuku, planiranje i upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu, upotreba novih tehnologija, upravljanje politikom finansiranja, korišćenje finansijskih podsticaja za poboljšanje preformansi,praćenje implementacije i donošenje odluka. Prioritet 3. Poboljšavanje socio-ekonomskih determinanti i izbegavanje nejednakosti medju ljudima. Cilj je rešavanje socijalno-ekonomskih problema lica sa specijalnim potrebama, posebno onih koji žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, jačanje nacionalnih kapaciteta i univerzalni pristup lecenju i prevenciji HIV i TBC epidemije. Prioritet 4. Odgovor zdravstvenog sistema na izazove i ekološke krize u okruženju Cilj 1. Jačanje kapaciteta za upravljanje zdravstvenim krizama, uključujući prirodne i ljudski izazvane katastrofe, kao i zarazne bolesti; Cilj 2. Jačanje zdravstvenog sistema u cilju kontrole rizika i sprečavanja opasnosti; Cilj 3. Implementacija medjunarodnih zdravstvenih propisa, uvodjenje novih proizvoda i tehnologija, lekova i dijagnostičkih materijala u cilju suzbijanja pandemija. Treći deo-Obaveze vlade i SZO SZO se slaže da obezbedi raspoloživa sredstva za programske aktivnosti, u skladu sa pravilima i propisima. Obaveza vlade je da obezbedi osoblje,materiajl, opremu, pribor i lokalne troškove neophodne za tehničnu saradnju.

 

Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut"

 Značaj koji fizička aktivnost i sport imaju na čovekovo zdravlje je takođe podcenjena. Dve trećine stanovnika Srbije slobodno vreme provodi pretežno na sedenteran način. Procenat odraslih stanovnika koji su vežbali više od tri puta nedeljno iznosi 25,5% što predstavlja porast u odnosu na predhodne godina, ali je i dalje jako malo.   

 

Evropska komisija-javno zdravlje

  Podaci Evropske komisije pokazuju jasne razlike u očekivanjima stanovništva članica EU da što zdravije žive. Prema istraživanjima iz 2006, u 25 zemalja članica EU, očekivalo se da muškarac proživi 80.7% svog života u dobrom zdravlju. U 2007. podaci su pokazali da muškarac na Islandu može da očekuje da živi zdravo 91.5% svog života, na Malti 89.0%, Danskoj 88.5%, Rumuniji 86.6%, Grčkoj 85.5%, Švedskoj 85.4%, Norveškoj 84.8% i Holandiji 84.1%. Prema podacima iz 2006, žene u EU su mogle da očekuju da žive 75.4% svog života zdravo, dok je istraživanje iz 2007. pokazalo da žene na Malti mogu da očekuju da prožive život u zdravlju iznad 80%   (86.1%), na Islandu (85.9%), u Danskoj (83.6%), Grčkoj (82.0%), Rumuniji (81.2%) i Švedskoj (80.2%).Direktorat za javno zdravlje, u okviru Evropske komisije, je uveo "Indeks godina zdravog života", koji predstavlja koliko je pojedincu određene starosne dobi ostalo da proživi u dobrom zdravlju. Evropska komisija je imala nameru da sa ovim indeksom pokaže razliku u kvalitetu života u godinama koje proživite bez ikakvih zdravstvenih problema, i godinama kada su zdravstveni problemi mnogo učestaliji. Naglasak nije isključivo na dužini života, već na njegovom kvalitetu. Koliko je važno dugo živeti, a koliko imati kvalitetan i zdrav dug život? Podaci na koje ukazuje Evropska komisija govore da su upravo starije godine života period kada se učestalije javljaju hronične bolesti, slabost, i nemoć. Ukoliko se indeks godina zdravog života povećava brže od očekivanog trajanja života stanovništva, životni vek ne samo da će biti duži, već u mnogome kvalitetniji. Stoga, svaki pojedinac najvećim delom može da utiče na kvalitet svog života i da ga što zdravije živi.

Evropski Wellness Institut

Hacked By Joker

Hacked By Joker
   

Hacked By Joker

Hacked By Joker
   

Hacked By Joker

Hacked By Joker
   

Hacked By Joker

Hacked By Joker

   

Partneri



Srpsko lekarsko društvo
 
Lekarska komora Srbije
 
 
 
 

 

 

 
 
Dom zdravlja Niš
 
 
 
 

 

 


Arhiva

Pre
Sunce kao faktor rizika zdravlja U saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Domom zdravlja Niš, opšt...

Kontakt

Program Evropski Wellness Institut
Zmaj Jovina 15
11 102 Beograd, Srbija
Tel. +381 11 3284 380
web: www.wellness-institute.eu